U ovim dijelovima Sarajeva su živjeli Brega, Nele, Kusturica, Čola

Premda su pretjerivanja o broju stanovnika koji su u ratnim godinama napustili Sarajevo - česta, činjenica je da se demografska struktura izmijenila, kao, uostalom, i u ostalim gradovima bivše države.

Ljudi su odlazili, neki su dolazili, mijenjalo se sve pa i komšiluk. Ništa nije kao što je bilo, ni ovdje ni drugdje.

Kulturna renesansa u bosanskohercegovačkoj prijestolnici osamdesetih godina prošlog vijeka iznjedrila je desetine prepoznatljivih likova koji su ovom gradu dali neki poseban šmek. Neki od njih više ne žive ovdje, otišli su, neki se povremeno vrate pa opet odu dok drugi dolaze jednom u dvadeset godina, i to uz pratnju policije. Neki ne dolaze nikako zbog ''dugih jezika'' za vrijeme opsade kada su bez trunke srama, komentarisali živote bivših sugrađana iako na to nisu imali, barem moralno, pravo, objavljuje radiosarajevo.ba.

Neki su, treba to reći, Sarajevo napustili i prije opsade. Zdravko Čolić je karijeru započeo u rodnom gradu, ali je u praskozorje sukoba preselio u Beograd gdje je izgradio karijeru jednog od najvećih izvođača popularne muzike na ovim prostorima. Čola je djetinjstvo i mladost proveo na Grbavici, a često se prisjeća i treninga u juniorskom timu Fudbalskog kluba Željezničar. Bio je golman.

Nele Karajlić, bivši muzičar i glumac, danas pisac, kao i većina ekipe iz Top liste nadrealista odrastao je u sarajevskom naselju Koševo. U ulici Fuada Midžića dječačke je dane provodio s ostatkom najveselijeg sarajevskog društva osamdesetih. Pred početak agresije i do odlaska u Beograd, s porodicom je stanovao u Kranjčevićevoj ulici u centru Sarajeva.

Goran Bregović odrastao je blizu Čaršije, tačnije u nekadašnjoj ulici Miloša Obilića, a život do odlaska iz rodnog grada proveo je u ''čuvenom'' stanu u Nemanjinoj, današnjoj Čekaluši. Nekadašnji lider Bijelog dugmeta i danas je relativno često u Sarajevu, još češće na Jahorini gdje i dalje posjeduje vikendicu – istu onu u kojoj su nastali neki od najljepših hitova Dugmeta.

Saša Lošić Loša iz Plavog orkestra odrastao je na Alipašinom Polju, a vrijeme do odlaska iz Sarajeva, većinom je provodio je na Socijalnom. Stalna adresa mu je u Ljubljani, ali veliki dio svog vremena provodi u Sarajevu, gdje mu živi otac.

Branko Đurić Đuro, nadrealista i lider benda Bombaj štampa takođe živi u slovenskoj prijestolnici danas, a svoje sarajevske dane provodio je u ulici Kralja Tomislava, u samom centru Sarajeva. Ova ulica danas nosi ime Koševo.

Miljenko Jergović, jedan od najcjenjenijih književnika na ovim prostorima od 1993. godine živi u Zagrebu. On je odrastao na Mejtašu, u ulici Sepetarevac.

Aleksandar Hemon prve godine života proveo je na sarajevskom Marijin-Dvoru, a stanovao u naselju koje se nekad zvalo Stara stanica. U godinama prije napuštanja Sarajeva, kratko je živio i u Starom Gradu, tačnije na Vratniku.

Emir Kusturica, vrsni filmadžija, danas vrijeme provodi u selu koje je sam izgradio – Andrićgradu s višegradskom adresom. Često je i u Beogradu. U Sarajevu nije bio više od dvadeset godina, a odrastao je u ulici Avde Jabučice, između naselja Marijin-Dvor i Gorica.

Zlatko Arslanagić, jedan od osnivača Crvene jabuke, danas čovjek s kanadskom adresom, odrastao je u ulici Kralja Tomislava (danas Koševo), kod Druge gimnazije, koju je i pohađao.

Svi ovi ljudi činili su Sarajevo – gradom, a neka od njihovih djela su važna za formiranje kolektivnog duha velikog broja Sarajlija. To što su se neki od njih na neki način toga odrekli, ne čini ih manje Sarajlijama, iako će ih neki sugrađani osuđivati što su otišli na drugu stranu.

Jer, svakome treba dopustiti da slobodno izabere mjesto gdje će živjeti, ali bez obzira na to gdje bio uvijek će ostati Sarajlija. S vrlinama i manama koje nosi ta odrednica, i sama vrlo nestalna i promjenljiva, kakvo je, uostalom, i Sarajevo.

Izvor: radiosarajevo.ba